Mnogi korisnici LinkedIn još uvek doživljavaju kao jedno veliko lovište. Tu lovci na posao traže bolje prilike, dok lovci na talente traže nove zaposlene. Pored ove neosporne uloge, LinkedIn može da bude mnogo više od toga. Ako se koristi na…
Kolektivno osiguranje zaposlenih od posledica nezgode, povrede na radu, za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija
U cilju sprovođenja kvalitetne dodatne socijalne zaštite, poslodavac može svojim zaposlenima uplaćivati kolektivno osiguranje od posledica nezgoda i kolektivno osiguranje za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija.
Ova mogućnost uređena je članom 119. Zakona o radu.
Postavlja se pitanje kakav je poreski tretman premija kolektivnog osiguranja u navedenim slučajevima, s obzirom da se radi o plaćanju koje poslodavac čini za potrebe zaposlenih.
Zaposleni kod poslodavca imaju pravo na odgovarajuću zaradu koja se, u skladu sa članom 105 Zakona o radu sastoji od zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.) i drugih primanja po osnovu radnog odnosa, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu.
Pored novca koji ćete isplatiti zaposlenom kao naknadu za obavljeni rad, zaradu čine i primanja u obliku bonova, hartija od vrednosti, osim akcija stečenih u postupku svojinske transformacije, novčanih potvrda, robe, kao i primanja ostvarena činjenjem ili pružanjem pogodnosti, opraštanjem duga, kao i pokrivanjem rashoda obveznika novčanom nadoknadom ili neposrednim plaćanjem.
Postavlja se pitanje da li premija kolektivnog osiguranja u slučaju nezgode predstavlja zaradu zaposlenog.
Članom 14b Zakona o porezu na dohodak građana ovo pitanje je uređeno na sledeći način:
“Zaradom, u smislu čl. 13. i 14. ovog zakona, smatraju se i premije svih vidova dobrovoljnog osiguranja, kao i penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond, koje poslodavac plaća za zaposlene – osiguranike uključene u dobrovoljno osiguranje, odnosno za zaposlene – članove dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa zakonom koji uređuje dobrovoljno osiguranje, odnosno dobrovoljne penzijske fondove i penzijske planove.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, zaradom u smislu čl. 13. i 14. ovog zakona ne smatra se:
- premija koju poslodavac plaća za sve zaposlene kod kolektivnog osiguranja od posledica nezgode, uključujući osiguranje od povreda na radu i profesionalnih oboljenja i kolektivnog osiguranja za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija;
- premija dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, odnosno penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond, koje poslodavac plaća za zaposlene – osiguranike, odnosno članove dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa posebnim propisima koji uređuju navedene oblasti, do iznosa koji je oslobođen od plaćanja doprinosa saglasno zakonu koji uređuje doprinose za obavezno socijalno osiguranje.”
Prema tome, u skladu sa članom 14b Zakona o porezu na dohodak građana, poslodavac koji plaća premiju kolektivnog osiguranja od posledica nezgode, uključujući osiguranje od povreda na radu i profesionalnih oboljenja i kolektivnog osiguranja za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija za sve zaposlene na iznos premije ne obračunava i ne plaća porez na dohodak građana.
Ukupan iznos ugovorene premije je neoporeziv (zakonom nije propisan neoporezivi iznos iznad kojeg treba obračunati i platiti porez na dohodak građana).
Naglasićemo tri činjenice koje uslovljavaju ovo poresko oslobođenje:
- lica koja se osiguravaju su zaposlena kod poslodavca koji plaća osiguranje,
- poslodavac plaća osiguranje za sve zaposlene, a ne samo za deo zaposlenih,
- osiguranje štiti od posledica nezgoda, težih bolesti i hirurških intervencija.
Poresko oslobođenje ne važi u slučaju da:
- se osiguranje plaća za lica koja nisu u radnom odnosu kod poslodavca,
- osiguranje nije ugovoreno za sve zaposlene, već samo za određeni broj njih,
- je ugovoreno životno osiguranje, dodatno penzijsko ili zdravstveno osiguranje.
Ministarstvo finansija izdalo je Mišljenje br. 413-00-841/2009-04 od 04.12.2009. godine, na temu poreskog tretmana premija osiguranja koje se uplaćuju samo za članove upravnog odbora koji su u radnom odnosu kod pravnog lica, a ne i za ostale zaposlene kod poslodavca.
U predmetnom mišljenju navodi se između ostalog:
“Premija kod kolektivnog osiguranja od posledica nezgode, uključujući osiguranje od povreda na radu i profesionalnih obolljenja i kolektivnog osiguranja za slučaj težih bolesti i hirurških intervencija, koju poslodavac plaća za sve zaposlene, ne smatra se zaradom u smislu čl. 13. i 14. Zakona, saglasno odredbi člana 14b stav 2. tačka 1) Zakona.”
“Shodno tome, u slučaju kad domaće pravno lice na teret svojih sredstava snosi trošak premije dodatnog kolektivnog osiguranja od nesrećnog slučaja samo za članove izvršnog odbora, koji su u radnom odnosu u tom domaćem pravnom licu, tako što plaćanje, u visini koja odgovara iznosu troškova premija, vrši jednom godišnje na osnovu fakture ispostavljene od stranih pravnih lica – osnivača domaćeg pravnog lica, koji osiguravajućem društvu neposredno plaćaju premije dodatnog kolektivnog osiguranja od nesrećnog slučaja za članove izvršnog odbora u domaćem pravnom licu, Ministarstvo finansija smatra da to predstavlja prihod fizičkog lica koji ima karakter zarade i podleže oporezivanju u skladu sa čl. 13. do 16. Zakona i plaćanju doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.”