Mnogi korisnici LinkedIn još uvek doživljavaju kao jedno veliko lovište. Tu lovci na posao traže bolje prilike, dok lovci na talente traže nove zaposlene. Pored ove neosporne uloge, LinkedIn može da bude mnogo više od toga. Ako se koristi na…
Prekid obavljanja delatnosti preduzetnika i prava i obaveze za vreme trajanja prekida
(mirovanje radnje preduzetnika, privremena odjava radnje preduzetnika, privremeno zatvaranje radnje preduzetnika)
Ono što većina preduzetnika naziva “mirovanjem radnje*”, “privremenim zatvaranjem radnje*” ili “privremenom odjavom*” u Zakonu o privrednim društvima uređeno je članom 90 i naziva se “prekid obavljanja delatnosti”.
Ovim članom Zakona utvrđena je obaveza preduzetnika da o periodu prekida obavljanja delatnosti istakne obaveštenje na mestu u kome obavlja delatnost.
Zakon ne propisuje uslove pod kojima preduzetnik može da prekine obavljanje delatnosti. Prekid obavljanja delatnosti najčešće nastaje radi korišćenja godišnjeg odmora, bolovanja, odlaska u inostranstvo, i u slučaju većih problema u poslovanju.
Prekid obavljanja delatnosti se registruje u skladu sa zakonom o registraciji i ne može se utvrđivati retroaktivno. U registracionoj prijavi nije moguće navesti da se sa prekidom obavljanja delatnosti otpočelo pre podnošenja same prijave, ali je moguće navesti neki datum u budućnosti od kojeg će biti prekinuta delatnost.
O (privremenom) prekidu obavljanja delatnosti, preduzetnik donosi odluku, a prekid se zatim registruje u Agenciji za privredne registre, te je donošenje ove odluke prvi, a registracija u APR-u drugi korak ukoliko preduzetnik želi da prekine obavljanje delatnosti.. Zakonom nije propisana forma odluke o prekidu obavljanja delatnosti, niti se ovakva odluka prilaže uz registracionu prijavu.
Za potrebe registracije prekida obavljanja delatnosti Agenciji se podnosi:
- registraciona prijava prekida (Obavezni podaci+dodatak 06)
- dokaz o uplati naknade za registraciju promene podataka o preduzetniku (visina naknade).
Detalje o visini naknade, uplatnom računu i pozivu na broj na koji se vrši uplata možete pronaći na sajtu APR-a, klikom ovde.
Prekid obavljanja delatnosti nije zakonom vremenski ograničen, i može da traje onoliko koliko preduzetnik odredi. U samoj registracionoj prijavi prekida obavljanja delatnosti je ostavljena mogućnost da se ili navede tačan datum do kojeg se delatnost neće obavljati, ili na neodređeno vreme – sve dok preduzetnik ne podnese novu prijavu o nastavku rada ili o eventualnom trajnom prestanku obavljanja delatnosti odnosno o brisanju iz evidencije.

Tokom trajanja perioda prestanka obavljanja delatnosti, preduzetnik ne može obavavljati delatnost. Preduzetnik ne može sprovoditi poslovne aktivnosti – pružati usluge i isporučivati dobra, ali je u mogućnosti da prima uplate za ranije pružene usluge i isporučenu robu, ukoliko mu je tekući račun aktivan (osim u slučaju da nije blokiran iz nekog drugog razloga). Preduzetnik nije u obavezi da ugasi račun u banci tokom perioda prestanka obavljanja delatnosti, ali je u obavezi da o nastaloj promeni obavesti sve banke kod kojih ima račune, tako što će im dostaviti Rešenje APR-a kojim se konstatuje prekid obavljanja delatnosti.
Prema članu 50. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, preduzetniku koji prekine obavljanje delatnosti u skladu sa zakonom, obaveze plaćanja doprinosa miruju u periodu u kojem ne obavlja delatnost.
Preduzetnik može nastaviti plaćanje doprinosa i u periodu u kojem ne obavlja delatnost.
Ukoliko preduzetnik odluči da iskoristi mogućnost iz člana 50 i ne vrši plaćanje doprinosa, period mirovanja neće se evidentirati u ukupan radni staž, a preduzetnik u ovom periodu neće imati zdravstveno osiguranje.
Prema Zakonu o porezu na dohodak građana, preduzetnik koji u toku godine prestane, odnosno prekine obavljanje samostalne delatnosti, dužan je da podnese poresku prijavu za utvrđivanje poreza u roku od 30 dana od dana prekida obavljanja delatnosti.
Preduzetnik koji vodi poslovne knjige dužan je da u ovoj poreskoj prijavi iskaže i iznos obračunatog i plaćenog poreza u poreskom periodu do dana prekida, odnosno prestanka obavljanja samostalne delatnosti, kao i da uz poresku prijavu podnese i poreski bilans.
U slučaju da preduzetnik poseduje fiskalnu kasu, potrebno je sprovesti defiskalizaciju.
Napomena: Zašto ne treba koristiti izraz “radnja”, osim što nije zakonski?
Problem je što fizička lica koja su preduzetnici imaju utisak da je „radnja“ odvojena od njih. I onda imaju utisak da pravno gledano mogu da budu „vlasnik radnje“ (što nije tačno) i da mogu da „promene vlasnika radnje“ (što takođe nije tačno) i slično. U našim tekstovima insistiramo na zakonskim izrazima, ne samo iz razloga jer ti izrazi jedino i primenjuju, već zatoi utičemo na čitaoce se o njihovoj odgovornostii, odnosno da su preduzetnici kao fizička lica odgovorni, a ne tamo neka „radnja“.