Mnogi korisnici LinkedIn još uvek doživljavaju kao jedno veliko lovište. Tu lovci na posao traže bolje prilike, dok lovci na talente traže nove zaposlene. Pored ove neosporne uloge, LinkedIn može da bude mnogo više od toga. Ako se koristi na…
Briljantan turistički marketing: Pozovi Šveđanina

Postoji broj telefona koji možeš da okreneš u bilo koje doba dana u noći i eventualno dobiješ nasumičnu osobu iz Švedske, radu za neobavezni razgovor.
Turistička organizacija Švedske je osmislila ovaj inovatvni projekat sa namerom da probudi radoznalost sveta o svojoj zemlji i podstakne međunarodnu komunikaciju. Nazvali su ga “Švedski broj”, objavili putem različitih medijskih kanala i pozvali ljude da okrenu dati telefon. Povod za pokretanje ovog projekta bila je jedna posebna godišnjica – godine 1766, Švedska je postala prva država na svetu koja je uspostavila zakon koji zabranjuje cenzuru. Sada je opet prva na svetu, u uspostavljanju nacionalnog broja putem koga možete doći do svog švedskog sagovornika.
Ako pozovete +46 771 793 336 javiće vam se Šveđanin ili Šveđanka koja se prijavila da učestvuje u projektu, skidanjem aplikacije koja povezuje njihov broj telefona sa “švedskim brojem”. Pritom, vaš broj ostaje anoniman a cena ragovora se računa prema uobičajenoj tarifi za međunarodne pozive. Šansa da dva puta dobijete istu osobu je skoro nepostojeća, budući da je u projektu učestvovalo više od 32 hiljade Šveđana. Ja nisam pokušala, ali sam pronašla mnogo iskustava na intenetu – od onih koji su naleteli na sredovečnog muškarca punih usta, vatrenog obožavatelja Donalda Trampa, do devetnaestogodišnjeg Artura Soderlunda, budućeg učitelja koji živi na ostrvu Gotland, u sred Baltičkog mora. Momku sa ove strane žice je to bio prvi direktan kontakt sa Švedskom uopšte, tako da se razgovor brzo sveo na čuvene švedske ćufte i borbu sa strašnim, dugim noćima tokom zimskih meseci. Ne-šveđanin je takođe saznao i nešto više o najrazvijenijoj jednakosti polova na svetu, budući da je delo Čimamande Ngozi Adiči, “Svi bi trebalo da budu feministi”, deo osnovnog programa obrazovanja i udžbenik koji vam pada u ruke kada ste 15-16 godina stari. Onda su se okrenuli komentarisanju fike, nadaleko čuvene švedske verzije pauze za kafu. Ispostavlja se da se ove dve “pauze” razlikuju po jednoj značajnoj stavki – Fika je, za razliku od kafe, integralni deo tipičnog radnog dana. Sama reč “fika” je u isto vreme i glagol i imenica, i kada je malo bolje proučite – ona slavi sve dobre stvari u životu. Ne računa se kafa za poneti u kartonskoj čaši – fika znači zasesti, nasuti šoljicu kvalitetne kafe ili čaja, koju ste možda i poneli od kuće u termosu, grickati prigodno pecivo ili kolač uz to, podeliti razgovor i usporiti tempo.
Za Artura je to bio deseti poziv istog dana, upućen od strane nepoznate, ljubopitljive osobe. Za Švedsku, bio je otprilike 10 000-ti, s obzirom na to da je za vreme trajanja projekta, odnosno 79 dana, primljeno 197 hiljada poziva, sa različith brojeva iz 190 zemalja. Prosečan razgovor je trajao dva i po minuta, a ljudi su najčeće pozivali iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Holandije.
Osim uspešnog podizanja svesti o Švedskoj, o njenoj kulturi i direktnoj vezi sa navikama, stavovima i razmišljanjem Šveđana, turistička organizacija je za inovativnu ideju nagrađena i “zlatnim lavom” na Kanskom festivalu kreativnosti. Ono što ju je učinilo briljantnom jesu dva faktora, oba primenljiva na bilo kakav projekat i rad na takozvanom brand awareness-u: prvi je njena jednostavnost, drugi – lični, ljudski pristup. Koliko god banalno zvučalo, kompanije imaju tendenciju da zaborave da su njihovi kupci, konzumenti, posmatrači njihovih rekama, njihova zajednica potrošača – ljudi. Društvene mreže su nam donele najbliži pristup tim ljudima ikada, ali je organizacija uspela da preskoči i taj korak i vrati se u nazad, do dobre stare telefonske žice.
Tako dolazimo do krajnjeg, ali i početnog lajt motiva kojim se Turistička organizacija Švedske vodila. “Želimo da promovišemo svoju kulturu, običaje, prirodu i način razmišljma. A za to imamo svoje ljude.”