Mnogi korisnici LinkedIn još uvek doživljavaju kao jedno veliko lovište. Tu lovci na posao traže bolje prilike, dok lovci na talente traže nove zaposlene. Pored ove neosporne uloge, LinkedIn može da bude mnogo više od toga. Ako se koristi na…
Šetnje i video igre kao dodatni elementi radnog procesa

Kada ste poslednji put, umesto liste zadataka za sutrašnji dan, seli i napisali spisak svega što ste u poslednjih mesec dana postigli? Ili, umesto mentalnih teza o nedostacima za koje smatrate da bi trebalo da ih „popravite”, na papir stavili bar 2 ili 3 rečenice o tome koje kvalitete kod sebe cenite?
Možete li da se prisetite kada ste poslednji put, za promenu, legli u „pristojno” vreme ili dozvolili sebi kratku polusatnu dremku nakon napornog radnog prepodneva? I da li vam, pod savremenim diktatom tehnologije, dostupnosti informacija i mogućnosti povezivanja sa celim svetom ponekad deluje teško – gotovo nemoguće – da se na, recimo, sat vremena diskonektujete sa globalne mreže i da, umesto mehaničkog skrolovanja kroz gomilu virtuelnih informacija, to vreme, na primer, odvojite za pisanje dnevnika?
Pre nego što se slatko nasmejete jer, pobogu, imate i pametnija posla, evo jednog interesantnog podatka: pokazalo se da ekspresivno pisanje, u koje spada i aktivnost vođenja dnevnika, pozitivno utiče na ćelije imuniteta pod imenom T-limfociti, smanjujući tako osećaj depresije i anksioznosti i potičući u isto vreme pozitivno raspoloženje i kvalitet socijalne interakcije.
Kad smo već kod druženja – da li, recimo, praktikujete da odvojite bar jedan dan tokom radne nedelje da sa porodicom ili prijateljima izađete na zajednički ručak ili večeru – ali da vam misli pritom ne odlutaju i počnu da vas podsećaju na to šta vas sve čeka kad se vratite na radno mesto?
A sigurno među prijateljima i članovima porodice imate i one sa kojima niste u mogućnosti baš često da se viđate. Verovatno ih s vremena na vreme nazovete i sa njima se ispričate.
S druge strane, ponekad se desi da vam baš i nije do razgovora; na primer kada vas savladaju stres, umor i neraspoloženje, te poželite da se na kratko „isključite” iz ostatka sveta i provedete malo vremena sami sa sobom. Da li tada imate običaj da izađete u šetnju, ili odvojite pola sata za neku vrstu fizičke aktivnosti poput trčanja ili vožnje bicikla? Postoje, naravno, i drugačije opcije – verovatno ste već čuli da vežbe dubokog disanja, joga i meditacija mogu pozitivno uticati na smanjenje stresa i učiniti da „optimalan psihofizički balans” ne ostane samo misaona imenica i nedostižni ideal.
A možete, umesto toga, provesti neko vreme jednostavno posmatrajući zelenilo kućnih biljaka u svom stanu ili u krošnjama drveća kroz prozor. To će vas možda podsetiti i na onaj dugo planiran a nikad u delo sproveden jednodnevni izlet u prirodi, ili posetu mestu u kome do sada još niste bili, a koju konstantno odlažete jer jednostavno nemate vremena… Sve u svemu, postoji još toliko sitnica kojima biste mogli da ispunite radni dan.
A kakve sad ovo veze ima sa biznisom?
Zapravo ima – i to ne baš toliko zanemarljive kao što na prvi pogled možda deluje.
Postoji mantra koju ste sigurno već mnogo puta do sada čuli ili negde pročitali, a glasi: napravite pauzu. Iako je dokazano da pozitivno utiče na produktivnost, ponekad ju je lako zaboraviti – naročito kada se zaređaju dani i nedelje u kojima vas sastave sve „krasote” žestokih dnevnih ritmova obaveza, do trenutka kada, nakon stresnih radnih sati, telo i um zavape za predahom.
Sve to postaje još izraženije u situacijama kontinuiranog donošenja važnih odluka i brige o nemalom broju „sitnica” koje određuju lični uspeh ili uspeh kompanije kako na kraće, tako i na duže staze. Tada izloženost stresu još više raste, a sa njim i mentalni – pa i emotivni – zamor, zbog koga se ponekad i najmanji izazov može učiniti nepremostivim, i koji preti da sabotira željeni napredak. Upravo zbog toga je od ključne važnosti s vremena na vreme iskoračiti iz poslovne rutine.
Ponekad je za to dovoljna sasvim obična sitnica, poput pomenutog posmatranja zelenila kojim ćete skrenuti pogled sa monitora, odmoriti oči i povratiti koncentraciju, ili pak sređivanja fijoka i polica i pravljenja reda među knjigama ili dokumentima koje će rasteretiti mozak u situacijama kada preti da „proključa” od nagomilavanja silnih podataka. Isto tako, kada se susretnete sa odlukama u kojima nema mesta pogrešnim procenama, kratkotrajno prebacivanje fokusa sa brige na do tada postignute rezultate, ima moć da promeni percepciju i pruži malu, ali ponekad sasvim dovoljnu dozu samopouzdanja i odlučnosti.
Stvar je u tome da, bez obzira na svu odgovornost i posvećenost koje dolaze uz svakodnevne radne obaveze, ponekad je potrebno od njih se i distancirati.
Zato, kada vam se sledeći put učini da svakodnevne obaveze počinju da nalikuju sizifovskom izazovu, prelistajte video sadržaj na Ted-u i poslušajte kako su se sa time izborili preduzetnici koji su se našli u sličnoj situaciji. I priuštite sebi da ponekad razbijete (radnu) monotoniju partijom omiljene video igre. Na kraju krajeva, najbolje saveznike u razvijanju „imuniteta” na rutinu i stres predstavljaju upravo povremena, sitna zadovoljstva.